Volite lijepa stubišta? Uživat ćete u ovoj temi. Bauhaus iz perspektive stanara

Fotograf Tomislav Marcijuš uvijek je u potrazi za nekim novim fotogeničnim kadrovima… Otkrio nam je nekoliko savršenih lokacija za ljubitelje stubišta, ali i puno zanimljivih stvari o Bauhausu

PIŠE i SNIMIO TOMISLAV MARCIJUŠ

Stubišta su postala moja velika ljubav kada sam kontinuirano počeo fotografirati komercijalno, parove, editorijale po ulazima jer uvijek imaju neko mistično, prigušeno i dobro svijetlo, a to ljudi uvijek vole. Uvijek ih nešto mračno najviše zaintrigira. Imaju posebnu atmosferu i duša su neke zgrade, kao i dvorišta i haustori. Primjerice, ova spiralna stubišta te doslovno pošalju na putovanje kroz vrijeme.

Istraživao sam godinama razne ulaze i već mi se razvilo šesto čulo, kad vidim građevinu izvana, već znam kako otprilike izgleda iznutra.

Slično je bilo i s ovima ulazima u Budimpešti koje vam danas predstavljamo i koja su me potaknula na proučavanje Bauhausa u Budimešti.

Sve ove zgrade i ulazi su najviše u II. I XIII distriktu, kvart Újlipótváros i Pasaret. Konkretno one se nalaze na adresama, Pozsony utca 38-40, 44, 55, Tátra utca 5c, Szalay utca 5/a i Margit körút15-17. Neke sam pronašao šetajući gradom, a neke na internetu, problem je što ne može ući uvijek u svaki ulaz i treba ti ponekad i po pola sata da te netko pusti. Ova serija je nastala u tri dana, ne znam broj koliko sam koraka napravio, ali je bilo puno :)

Kako često boravim u Budimpešti, privatno i poslovno, odlučio sam zabilježiti i fotografirati jedan od najpoznatijih građevinskih i dizajnerskih stilova, a to je Bauhaus.

Bauhaus nije trenutni ili prolazni trend, on je bio smisao života i popularan je od kada je osnova u Weimaru 1919. godine. Nakon toga seli u Dessau 1925.-1932. pa potom u Berlin i tamo traje do 1933. god.

Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj od 1919.- 1933. koju je osnovao arhitekt Walter Gropius. Prepoznao je da se umjetnost, dizajn i zanat mogu ujediniti kako bi iskorištavanjem proizvodnih procesa i generalno tehnološkog napretka ponudili proizvode koji će biti dostupni svim slojevima društva.

Masovna proizvodnja, ali dizajnirana. Isto tako, to uvelike utječe na arhitekturu, jer kuće koje nastaju u tom periodu su kuće koje su vrlo otvorene, koriste armirani beton,
staklo, tanke čelične prozorske okvire, ravne linije, stapaju se s gradovima, žive i postoje s njima u interakciji i time bježe od tradicionalnog shvaćanja arhitekture koja je vrlo zatvorena, individualna i ne otvara se prema gradu. Koriste materijale na drugačije načine, odnosno, proučavaju njihovu srž, logiku i mogućnosti, dizajniraju.

Estetika više ne stanuje u masivnim palačama bogataša; njihov način života, svijet koji utjelovljuju, stvar je prošlosti. Sve je lišeno ukrasa ili bilo kakvog ornamenta koji nema funkciju.

U Bauhaus školi, održavali su se tečajevi za slikarstvo, grafiku i fotografiju. Svi predmeti i namještaji dizajnirani su da bi imali funkciju. Fotografija se otkriva u Bauhausu na neke nove načine gdje se eksperimentira s kolažima, fotomontažom,duplim ekspozicijama. Tipografski rez dobiva moderan izgled, uravnotežen i neukrašen. Vodili su se time da ne treba popravljati ili ukrašavati neke bezoblične dijelove nego ih oblikovati na lijep i jednostavan način i taj predmet će biti sam po sebi lijep.

Kako je Bauhaus zalagao za brigu čovjeka, zbog internacionalizma i liberalnosti, nacisti školu optužuju za komunizam i nacionalnim liberalizam. Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i ne – njemački utjecaj i konačno zatvaraju školu u travnju, 1933.godine.

Mnogi znaju reci da je Bauhaus preživio zato što se zatvorio jer svi umjetnici koju su otišli iz Njemačke, ideju Bauhausa su nastavili propagirati u cijelom svijetu. Tako se Bauhaus prenio i na industrijsku arhitekturu i na razvoj industrijskog dizajna. On je sa svojom pročišćenom formom, lakoćom i snagom elemenata odvažan i funkcionalan pokret u umjetnosti, arhitekturi i dizajnu kojem se i dan danas teži.

Period Bauhausa se najbolje može opisati po Gropiusovoj izreci “Um je kao kišobran, najbolje funkcionira kad je otvoren” i po riječima Ludwig Mies van der Rohe: Inženjeri, dizajneri i svi ostali, oprez, “manje je više”.

Danas je Bauhaus zaslužan za modernu arhitekturu kakvu imamo i cijenimo danas.

Bauhaus je bio popularan u madžarskoj prijestolnici u periodu od 1930. – 1948. godine gdje su se podigli skoro cijeli kvartovi u tom stilu. Jedan od njih je i kvart Újlipótváros. Miran obiteljski kvart i jedan od omiljenih medju stanovnicima Budimpešte. Ako se nadjete u tom dijelu grada, svakako vam preporučujem kafić/restoran Dunapark (Pozsonyi út 38-42) koji je dio dvije stambene kuće i čine jedan veći Bauhaus kompleks uz park Szent István. Pravi primjera svega što je sadržavao Bauhaus.

Kada obiđete nekoliko zgrada u kvartu, doslovno vam se razvija šesto čulo i već možete pretpostaviti šta vas može očekivati u nekim zgradama nakon što ih sam
pogledate izvana.

XIII. i II. distrikt, prepuni su predivnih arhitektonskih dijela čiji su autori od većine njih arhitekti Ferenc Domány i Béla Hofstätter. Također, volio bi spomenu poznatog madžarskog umjetnika koji je djelovao u tom periodu, a to je László Moholy-Nagy koji je bio i profesor u Bauhaus školi.

Jednostavne linije, predivno osmišljeni ulazi s detaljima, tanki čelični prozorski okviri i stubišta koja izgledaju kao da će vas povesti kroz vrijeme pogledajte na fotografijama (za otvaranje fotogalerije kliknite na sliku).

[supsystic-gallery id=159]

PRETHODNI ČLANAKArt park se produžava do 27. rujna
SLJEDEĆI ČLANAKIstra uvijek ima veliko srce. Instalacija Place to Stay
Tomislav Marcijuš
Volim reći da se bavim konceptualno - dokumentarističkom fotografijom što se može vidjeti na osobnoj stranici https://www.marcijustomislav.com/ i fine art komercijalnom fotografijom iza koje stoji moj Marcijuš Studio. Završio sam građevinsku školu, ali sam se nakon nje odlučio razvijati u drugim vizualnim umjetnostima, ali je ostavila jako veliki pečat koji prenosim na svoj rad i te mi zbog toga dolazi zaluđenost linijama, simetrijom, estetikom, konceptom i na kraju krajeva raznim građevinama i arhitekturom :)